Kako izlečiti zavisnost od alkohola

zavisnost od alkohola
Podelite:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Sadržaj

Preduzmite prvi korak ka životu bez zavisnosti – prijavite se na naš newsletter

Alkohol je jedna od najstarijih supstanci koje je čovek otkrio u potrazi za zanimljivim stvarima koje mogu izmeniti način na koji čovek misli i oseća. Danas je alkohol (alkoholizam) droga izbora za većinu zapadne civilizacije.

Količina alkohola u krvi

Reakcije na alkohol su individualne. Mogu se znatno razlikovati od osobe do osobe. Takođe, reakcije zavise od organizma svake osobe, njenih godina, pola, zdravstvenog stanja, psihološkog stanja… A naročito od unesene količine alkohola.

Kada se popije, piće ulazi u stomak. Odatle se apsorbuje i ulazi u krvotok. Krvotok distribuira alkohol po čitavom telu. Njegov efekat najviše se primećuje u mozgu. Prisustvo ili odsustvo hrane u stomaku je najvažniji činilac kod apsorpcije alkohola.

Koncentracija alkohola u krvi može biti i tri puta veća kod osoba sa praznim stomakom nego ista ta količina alkohola popijena na pun stomak.

Dok pije, osoba oseća zadovoljstvo i opušta se. Alkohol potpomaže lučenje dopamina (neurotransmiter koji je odgovoran za osećaj sreće i zadovoljstva), ali samo dok se koncentracija alkohola u krvi penje. To obično traje neko kraće vreme. Tada osoba postaje pričljiva i društvena. Kad telo kreće da eliminiše alkohol iz tela, ovo osećanje biva zamenjeno sedacijom. Onda osoba postaje tiha i povlači se. Da bi izbegli ovaj efekat, većina ljudi nastavlja da pije, da bi održavala prvobitno stanje zadovoljstva. Na taj način ne iščezava koncentracija alkohola u krvi koja dalje izaziva neželjene efekte, već se taloži i raste.

Kako alkohol deluje

Alkohol na određene neurotransmitere deluje tako što ometa nastajanje nove memorije (sećanja) i razmišljanja na kompleksan način.

Sam gubitak memorije možda ne bi bio toliki problem, koliko ponašanja koja se obično događaju za vreme njenog gubitka… Većina ispitanika bi kasnije saznala za seksualne aktivnosti, tuče i druga ponašanja koja mogu imati ozbiljne i dalekosežne posledice.

Organizam odraslog čoveka razlaže otprilike jednu čašu viskija za jedan sat (40% alkohola). Sve preko toga predstavlja prezasićenje organizmu. To dovodi do taloženja alkohola u krvi u tkivima. On čeka na svoj red da ga jetra obradi.

Metabolizam se ubrzava kako bi se alkohol brže absorbovao. Ovo dovodi do brže absorpcije drugih eventualno unesenih lekova i može izazvati posebnu štetu (lekovi su manje efektivni, jer ih organizam brže izbaci iz tela).

Tolerancija

Tolerancija je pojava da ista količina alkohola izaziva sve manji željeni efekat. Tako navodi da se poveća unos alkohola da bi se postigao isti efekat.

Razvoj tolerancije znači da je alkohol doveo do određenih promena u mozgu.

Povećanje tolerancije vodi u zavisnost.

Iako treba više alkohola da dođemo do efekta zadovoljstva i opuštanja, mozak, jetra i drugi organi su izloženi sve većoj količini alkohola i usled toga propadaju.

Hronična upotreba

Kada govorimo o alkoholu, prostor između povremenog uzimanja (bez štetnih posledica, a sa uživanjem beneficija koje alkohol pruža) i upotrebe alkohola koja ostavlja trajne posledice je veoma mali.

Postavlja se pitanje da li postoji mogućnost povećane upotrebe alkohola koja ne dovodi do moždanih oštećenja. Mnogi ljudi koji dosta piju ne pokazuju znake disfunkcije. Ipak, iako se oštećenja ne vide na prvi pogled, to ne znači da ih nema.

5 mentalnih sposobnosti je sklono oštećenjima od upotrebe alkohola

Memorija

U pitanju je mogućnost formiranja novih sećanja, dok sećanje na prethodno se odvija neometeno.

Apstraktno razmišljanje

Podrazumeva interpretaciju značenja, geometriju, algebru, razmišljanje o bilo čemu van konkretnih objekata i stvari koje vidimo oko nas.

Pažnja i koncentracija

Ne mora biti očigledna, ali se obično pokazuje pri zadacima koji zahtevaju ove funkcije.

Rešavanje problema

Rešavanje problema podrazumeva promenu u strategiji pristupa problemima, mentalnu fleksibilnost. Hronično pijenje ubija sposobnost promene direkcije u mišljenju koja je neophodna ze efikasno rešavanje problema.

Percepcija emocija

Deo mozga koji je odgovoran za tačno čitanje tuđih emocija se pokazao kao osetljiv na alkohol. Pri hroničnom alkoholizmu gubi se ova sposobnost.

Koliko mnogo i koliko često?

Većina ljudi će se složiti da je zadovoljavajući efekat onaj koji ne prelazi fazu u kojoj je motorika ugrožena i u kojoj se javlja mučnina i ostale neprijatne senzacije. To, izraženo u ml, ne bi trebalo da prelazi 4 pića (2 prsta u čaši) na sat.
Pitanje „koliko“ mora se sagledati zajedno sa pitanjem i „koliko često“.

Pola ili jedno piće dnevno je u redu (i to ne svaki dan). Ali istraživanja nedvosmisleno pokazuju da već 2 pića dnevno znatno povećavaju rizik od infarkta ili raka.


Obično se pod prihvatljivom upotrebom alkohola smatra kada osoba pije regularno, ali se ne napije i ne pokazuje znake adikcije, tj. zavisnosti. U principu stvar je vrlo prosta, mada ne tako lako merljiva:

Što više alkohola osoba pije pri svakom uzimanju, to je veća verovatnoća za nastanak moždanih oštećenja.

Ako se uporede 2 osobe koje popiju 5 pića nedeljno, od kojih jedna pije po jedno svaki dan, a druga popije svih pet u subotu uveče kada izađe napolje, druga osoba će biti u mnogo većem riziku za moždano oštećenje. To je naročito bitno za mlade čiji je mozak u razvoju.

Vikend alkoholizam može dovesti do poremećaja, iako ga društvo smatra kao nešto što nije toliko opasno ili kažnjivo zakonom.

Alkoholizam Lorijen Center

Da li sam alkoholičar?

Ako ste se ovo zapitali, treba da znate da postoji upotreba alkohola, zloupotreba alkohola i zavisnost od alkohola.

Zloupotreba alkohola podrazumeva upotrebu alkohola koja predstavlja rizik po zdravlje osobe i dovodi do određenih problema u ponašanju i sa drugim ljudima.

Zavisnost uključuje i potrebu za alkoholom nad kojom osoba gubi kontrolu. Takođe fizičke simptome i pojavu krize kada alkohola nema. Nakon sat vremena bez pića već se javljaju simptomi kao što su trešenje ruku i tela, anksioznost, poremećaj spavanja. U težim slučajevima halucinacije i epileptički napadi.

Ljudi obično smatraju da je neko alkoholičar ako puno pije. Ali to nije zapravo istina. Alkoholizam je karakterističan po gubitku kontrole, a ne količini pića. Vrlo često, alkoholičari piju ali se ne napiju.

Svako može postati alkoholičar.

Produžena upotreba alkohola utiče na mozak, menja ga i pravi zavisnost. Iako možemo teoretisati o tome koje osobe su podložnije alkoholizmu, svaka osoba može da unese dovoljno alkohola u svoj sistem u produženom vremenskom trajanju i time razvije alkoholnu zavisnost.

Svako ko pije više od 3 pića dnevno je na granici alkoholizma.

Posebno su u riziku osobe koje piju da bi se smirile, zaboravile na probleme i regulisale svoja emotivna stanja.

Mislim da sam u problemu, šta da radim?

Često ljudi misle da je za izlazak iz problema kao što su alkoholizam, korišćenje droga i drugih „nestašnih“ ponašanja dovoljno da se osoba „uozbilji“, da se trgne, da ima čvrstu volju.

Alkoholizam i narkomanija su bolesti zavisnosti i kao i druge bolesti zahtevaju određeni tretman. Kao i svako lečenje zavisnosti, i lečenje alkoholizma je kompleksno, zahteva stručnost i posvećenost, a mnogo zavisi i od podrške porodice i drugih saradnika u lečenju.

Pročitajte više o našem FAST Recovery programu i ako ste se prepoznali u ovom tekstu odmah zakažite lečenje.

Podelite:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Šta lečimo

Nov pristup u lečenju
Pročitajte još...
Saznaj kako prepoznati problem zavisnosti
Preuzmi eBOOK