7 mitova i zabluda o kokainu

myths about cocaine
Podelite:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Sadržaj

Preduzmite prvi korak ka životu bez zavisnosti – prijavite se na naš newsletter

S obzirom na cenu ove droge i donedavno njenu nedostupnost, uzimanje kokaina se često vezuje za bogatstvo i moć. O ovoj drogi postoje mnoge zablude i mitovi. Jedan od njih je se kokainska zavisnost (psihička zavisnost od kokaina, ali i fizička) ne razvija. Kokain i narkomanija navodo nisu povezani.

Međutim, kokain je jedna od najopasnijih droga. Psihičku zavisnost od kokaina moguće je razviti posle samo nekoliko uzimanja. Stoga je važno biti svestan mitova o kokainu i kokainskoj zavisnosti. Pomenućemo samo neke…

1. Kokainska zavisnost ne postoji

Zbog odsustva fizičkih znakova apstinencijalne krize, jedan od najraširenijih mitova je taj da kokain ne stvara zavisnost. Apstinencijalna kriza koja se javlja kada prestane dejstvo droge samo je jedan od simptoma zavisnosti. Njeno odsustvo nije dokaz da nema zavisnosti. 

Ono što nam nepogrešivo ukazuje na postojanje kokainske zavisnosti jeste odnos koji osoba ima prema ovoj drogi. Prema ovom kriterijumu kokain je jedna od najadiktivnijih droga i lečenje kokainske zavisnosti zato nije lako. 

Psihičku zavisnost od kokaina moguće je stvoriti posle samo 2–3 konzumiranja. 

Detoksikacija od kokaina stoga ima poseban tok. Naime, osoba koja uzima kokain brzo postaje opsednuta ovom drogom. Misli o supstanci se nameću i ne može da misli ni o čemu drugom. Zato veliki deo svog vremena koristi za nabavku i korišćenje kokaina. Ona gradi emotivni odnos prema kokainu. On počinje da zamenjuje sve druge emotivne odnose u njenom životu. 

Žudnja za kokainom je snažna i preplavljujuća. 

U stanju žudnje zavisnik čini i ono što ne želi da čini i što mu zdrav razum nalaže da ne čini. Ova žudnja odvikavanje od kokaina čini veoma teškim i neizvesnim. 

I pored razornog dejstva na život pojedinca, i pored posledica na svakom polju, zavisnik i dalje nastavlja sa uzimanjem kokaina. To je jedan od ključnih simptoma zavisnosti

Česta je kombinacija kokain i alkohol. To povećava adiktivni potencijal kokaina. U mozgu se pri tome stvara treća psihoaktivna supstanca – kokaetilen. Ona ima još veći adiktivni potencijal od dve pomenute supstance uzete u  kombinaciji. 

Količine alkohola koje se mogu podneti i koje se koriste kada je osoba pod dejstvom kokaina neuporedivo su veće. Time se štetno delovanje na mozak i telo višestruko uvećava.

2. Dejstvo kokaina je isključivo stimulativno

Dejstvo ove droge se odvija u dve faze. U prvoj kokain oslobađa zalihe stimulativnih materija pripremljenih da održe budnost i dnevnu aktivnost. Naglo oslobađanje dopamina, serotonina i noradrenalina brzo i isto tako naglo dovodi do kratkotrajne stimulacije. Ona obično traje 15 do 30 minuta.

Međutim, kada prođe dejstvo ovih materija, koje su potrebne za normalno funkcionisanje mozga, javlja se njihov manjak. To znači da posle kratkotrajnog plusa zavisnici od kokaina ulaze u dugotrajniji minus. Ovo se naziva depresija od kokaina. 

Taj pad energije i raspoloženja i bezvoljnost u svakoj sledećoj negativnoj fazi su sve izraženiji. Nema više raspoloživih neurotransmitera. Stoga počinju da se oslobađaju zalihe koje postoje u nervnim završecima, a predviđene su za vanredne potrebe. 

Nestašica stimulativnih transmitera u mozgu je sve veća. Ako osoba ponovo uzme kokain doživeće znatno manji plus i znatno dublji minus. Taj trend se nastavlja sve dok ne dođe u situaciju da, koliko god droge da uzme, više nema nikakvog dejstva. Kokainski zavisnik tada nije sposoban i nema volje  ni za kakvu smislenu aktivnost. Obično pada u san koji traje sve dok se zalihe ne obnove. 

Ovo možemo uporediti sa situacijom kada osoba potroši celu platu za 2 dana. Ostatak meseca ne samo što ostaje bez novca nego se i sve više zadužuje.

Možemo reći da dejstvo kokaina podseća na rolerkoster, gore-dole, gore-dole… sve dok ne dođe do potpunog iscrpljenja svih zaliha stimulativnih materija. Osoba je depresivna, neraspoložena, bez energije, bezvoljna, ima povećanu potrebu za snom, oseća intenzivnu glad, ima noćne košmare. To je ono stanje koje je subjektivno teško podnošljivo. 

Tako, kad je u pitanju kokain posledice su da se zavisnik po svaku cenu trudi da maskira svoje stanje. Takođe nastoji da otupi svest, što često čini uzimanjem alkohola, heroina ili lekova za smirenje i spavanje.  

3. Kokain povećava radni kapacitet

Kokain ima reputaciju droge koja vam daje beskonačnu energiju. Sigurno ste čuli priče o tome da se može ostati budan noćima i raditi  bez umora. To su, ipak, samo priče. Ne zaboravite da  dejstvo kokaina traje svega 15 do 30 minuta. Takođe, tolerancija se odmah razvija, te je dejstvo svake sledeće doze sve manje.

Pored stimuativnog dejstva u prvoj fazi, kokain isto tako povećava i anksioznost. Ovo često onemogućava koncentraciju i smanjuje efikasnost i produktivnost u bilo kom poslu. 

Ono što se u početku možda i doživljavalo kao prijatna stimulacija kasnije se sve više doživljava kao neprijatna razdraženost. Kokain zavisnost ometa kognitivno funkcionisanje, rasuđivanje, planiranje i doslednost u sprovođenju planova. Dvofazno dejstvo kokaina, usporavanje i konfuznost, koji se javljaju u drugoj fazi, otežavaju intelektualni i bilo koji drugi rad.

U plus fazi kokain dovodi do nerealne procene problema i rizika i precenjivanja sopstvenih sposobnosti. To dovodi u pitanje ispravnost poslovnih i drugih životnih odluka. 

Porast funkcionalnosti u poslu je samo prividan. Sveukupno postignuće je daleko manje nego kada osoba radi bistre svesti.

I pored glamura koji je posebno u filmovima povezan sa uzimanjem kokaina, kokainska kriza doprinosi tome da zavisnici od kokaina u realnosti često ostaju bez posla, porodice i doma, bez reputacije…

4. Kokain simptomi zavisnosti: neće se primetiti da sam pod dejstvom kokaina 

Osoba pod dejstvom kokaina, naprotiv, može biti veoma upadljiva. Ona je ubrzana, povišene energije, stalno u pokretu, preznojava se. Pričljivija je nego inače, često je teško doći do reči od nje. 

Povišenog  je raspoloženja, ima prenaglašeno samopouzdanje. To je može činiti nekritičnom i razmetljivom. 

A onda posle kratkog vremena, kada prođe dejstvo prethodne doze, postaje konfuzna, uznemirena, izlazi iz prostorije…

5. Kokain poboljšava seksualno funkcionisanje

Kokain u početku povećava seksualni nagon i želju. Međutim, to ne dovodi do boljeg seksualnog funkcionisanja. Silovitost potrebe guši senzibilitet. I često vodi ka visoko rizičnim seksualnim aktivnostima. 

Kokain i erekcija ne idu ruku pod ruku. Kokain otežava ili čak onemogućava postizanje orgazma. 

Učestalo uzimanje kokaina s vremenom dovodi do impotencije i gubitka želje za seksom. 

6. Kokain nije štetan

Kokain u krvi dospeva brzo u mozak. Tamo se upliće u neurobiologiju mozga i ometa odvijanje mnogih važnih procesa koji održavaju naše fizičko i psihičko zdravlje i funkcionalnost. 

Kokain prevashodno uništava psihičko zdravlje. Kroz njegovo dvofazno delovanje smenjuju se naleti anksioznosti i agresivnosti u prvoj fazi sa depresivnim reagovanjem u drugoj fazi. 

Zavisnost od kokaina, kao i sve druge zavisnosti, ima progresivan tok. Zato ove pojave postaju tokom vremena sve izraženije. Tako depresija može imati čak i suicidalne razmere. 

U zavisnosti od predispozicije i dužine uzimanja kokaina javljaju se i psihotični simptomi, pre svega paranoja. Paranoja i rastuća agresivnost mogu dovesti do nasilnog ponašanja. Kokain, pri učestalom uzimanju, često dovodi i do čulnih obmana, do slušnih halucinacija. Tako zavisinici od kokaina čuju nepostojeće zvukove ili glasove. 

Javljaju se i cenestetičke halucinacije. Zavisinici od kokaina osećaju bezrazožne telesne senzacije. 

Za kokain su posebno karakteristične „kokainske bube“. To je veoma uverljiv doživljaj da insekti gamižu kroz kožu. Ima slučajeva da kokainski zavisnici iseku kožu na licu ne bi li izvadili umišljene bube. 

Kada su pitanju telesni simptomi, neposredno dejstvo kokaina podseća na stanje stresa i najviše se odražava na srce i krvne sudove. Tako se javljaju porast krvnog pritiska i poremećaji srčanog ritma. Infarkt i moždani udar su česta dugoročna posledica uzimanja kokaina. Kokain izaziva 3 puta više smrtnih slučajeva od bilo koje druge adiktivne droge. 

7. Opasan mit o kokainu kao leku za covid-19 infekciju 

Vreme pandemije je vreme mnogih kontraverzi (tekst je izmenjen u junu 2020. godine). Neproverene informacije se šire medijima. Jedna od tih je o kokainu kao leku za COVID 19 infekciju.

U mnogim naučnim časopisima ova činjenica je proverena i opovrgnuta.

Kao što smo videli, kokain je adiktivna droga, koja ima ozbiljne kratkoročne i dugoročne posledice po zdravlje i psihičku stabilnost. Kokain može izazvati epileptične napade, Parkinsonovu bolest, tešku paranoju, slušne i cenestetičke halucinacije, aritmiju. 

Kokain ni na koji način ne pomaže telu da poveća imuni odgovor ili da se oporavi. 

Sasvim suprotno, kokain aktivno uništava fizičko zdravlje. Kompromituje imuni sistem i oporavak od kovid infekcije. Nedostatak sna i želje za hranom iscrpljuju organizam i u velikoj meri doprinose ovome.  

Kako izgleda lečenje kokainske zavisnosti?

Odvikavanje od kokaina počinje programom detoksikacije. To je prvi korak u lečenju bolesti zavisnosti.

Kokainska zavisnost i zloupotreba kokaina predstavljaju kompleksan problem čije lečenje podrazumeva psiho-biološki, socijalni i farmakološki pristup. Kako bi se problem zaista rešio, neophodna je izmena životnog stila i nastavak lečenja. Specijalno u te svrhe osmislili smo naš FAST Recovery program (saznaj više).

Ukoliko želite da dobijete još informacija o lečenju i zakažete svoj prvi termin kontaktirajte nas na: +(381) 11 30 88 090 ili+(381) 69 30 88 090

Podelite:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Šta lečimo

Nov pristup u lečenju
Pročitajte još...
Saznaj kako prepoznati problem zavisnosti
Preuzmi eBOOK