Kako pobediti panični napad

how to stop a panic attack
Podelite:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Sadržaj

Preuzmite moć u svoje ruke i počnite već danas da radite na sebi – prijavite se na naš newsletter

U jednom trenutku sve deluje normalno – živite svojim uobičajenim životom, kod kuće, na poslu ili u šetnji, a onda vasu narednom odjednom preplavi iznenadan osećaj straha. Srce Vam brzo jako lupa , teško dišete, znojite se, vrtoglavica Vas obuzima i osećate kao da gubite kontrolu nad sopstvenim telom. Ovaj osećaj je toliko intenzivan da mislite da ste u ozbiljnoj opasnosti – „ Šta mi se događa?! Gubim razum. Ovo mora biti infarkt, ili šlog. Ili umirem!“ Međutim, niste umrli. Niste doživeli ni možda ni srčani udar. I savršeno ste razumni.

Ono što Vam se dogodilo, svakodnevno pogađa mnogo ljudi. A to je panični napad.

Iako panični napad deluje strašno dok Vam se događa, imamo dobru vest. Zapravo, nekoliko njih:

Prvo, ništa Vam se strašno neće dogoditi od paničnog napada – ni psihički ni fizički;

Zatim, vrlo su rasprostranjeni i dobro istraženi;

I na kraju, postoji mnogo načina da se sa njima nosite.

U ovom tekstu ćemo se detaljno baviti prepoznavanjem simptoma paničnih napada, strategijama za prvu pomoć u tim trenucima, kao i dugoročnim metodama lečenja i prevencije.

Šta je panični napad?

Panični napad je iznenadni i intenzivni talas straha koji izaziva fizičke simptome, kao što su ubrzan rad srca, znojenje, vrtoglavica i osećaj gušenja. Ovi napadi se obično javljaju bez upozorenja i bez vidljivog razloga, iako se često povezuju sa prethodnim stresom ili anksioznošću.

Panični napadi su karakteristični za panični poremećaj, ali se mogu javiti i kod ljudi koji ga nemaju, samo su izloženi visokim nivoima stresa. Takođe, mogu se pojaviti u sklopu drugih anksioznih poremećaja, kao što su socijalna anksioznost ili generalizovani anksiozni poremećaj.

Simptomi paničnog napada

Simptomi paničnog napada su intenzivni i često uključuju fizičke manifestacije, što je razlog zašto mnogi ljudi koji prvi put dožive napad pomisle da imaju ozbiljan zdravstveni problem, poput srčanog udara. Ovi simptomi mogu varirati, ali neki od najčešćih su:

  • Ubrzan rad srca (palpitacije) – Vaše srce može iznenada početi da ubrzano lupa, dajući vam osećaj kao da će „iskočiti iz grudi“
  • Otežano disanje – osećaj da se gušite ili da ne možete udahnuti dovoljno vazduha,
  • Vrtoglavica – vrtoglavica ili osećaj da ćete se onesvestiti,
  • Bol u grudima – bol u grudima ili osećaj stezanja, što može delovati vrlo zastrašujuće,
  • Znojenje i drhtavica – osećaj prekomerne vrućine ili hladnoće, sa znojenjem ili drhtanjem koje se ne može kontrolisati,
  • Mučnina – mučnina ili bol u stomaku tokom napada,
  • Strah od gubitka kontrole ili umiranja – intenzivni osećaj da će se dogoditi nešto strašno, iako nema očigledne opasnosti
  • Osjećaj nestvarnosti (derealizacija) – može se javiti osećaj kao da niste prisutni ili kao da je svet oko vas iznenada postao nestvaran.

Simptomi paničnog napada obično traju između 10 i 20 minuta, iako u nekim slučajevima mogu potrajati i duže. Intenzitet napada varira od osobe do osobe, ali ono što je zajedničko većini ljudi jeste izuzetno uznemirujući i iscrpljujući doživljaj.

Šta izaziva panični napad?

Panični napadi mogu biti izazvani raznim faktorima, ali u mnogim slučajevima oni se javljaju iznenada, bez jasnog uzroka. Evo nekih uobičajenih okidača:

  • Stres – Dugotrajan stres, bilo zbog posla, porodice, ili finansijskih problema, može dovesti do nakupljanja anksioznosti koja na kraju rezultira paničnim napadom.
  • Trauma – Osobe koje su doživele traumatične događaje, kao što su nesreće, zlostavljanje ili gubitak voljene osobe, podložne su paničnim napadima.
  • Kofein i stimulansi – Povećan unos kofeina ili stimulansa, kao što su energijska pića ili droga, može pojačati anksioznost i izazvati panične napade.
  • Poremećaji u hemiji mozga – Neravnoteža neurotransmitera, kao što su serotonin i norepinefrin, može igrati ulogu u razvoju paničnih napada.
  • Genetska predispozicija – Ako u vašoj porodici postoji istorija anksioznih poremećaja ili paničnih napada, veća je verovatnoća da ćete i Vi iskusiti nešto slično.

Kako prepoznati panični napad?

Prepoznavanje paničnog napada može biti izazovno, jer se simptomi često preklapaju sa ozbiljnim zdravstvenim stanjima, poput srčanog udara. Međutim, postoje neki ključni pokazatelji koji vam mogu pomoći da razlikujete panični napad od drugih stanja:

  • Simptomi dolaze iznenada – Panični napadi se obično javljaju iznenada, bez jasnog okidača.
  • Intenzitet simptoma je vrlo visok – Panični napad je poznat po svojoj izuzetnoj snazi, što može uključivati fizičke simptome poput ubrzanog rada srca i osećaja gušenja.
  • Traju kratko, iako intenzivno – Većina paničnih napada traje između 10 i 30 minuta, iako osećaj nelagodnosti može trajati duže.

Ako sumnjate da imate panične napade, važno je da se obratite svom lekaru kako biste isključili druge potencijalne zdravstvene probleme.

Prva pomoć tokom paničnog napada

Kada dođe do paničnog napada, ključna stvar je naučiti kako se smiriti i pomoći sebi (ili drugome) u tom trenutku. Evo nekoliko saveta za prvu pomoć tokom paničnog napada:

1. Fokusirajte se na disanje

Tokom napada, disanje postaje plitko i brzo, što samo pogoršava situaciju jer dovodi do hiperventilacije. Prva stvar koju treba da uradite jeste da pokušate da usporite disanje. Evo jednostavne vežbe disanja:

Udahnite polako kroz nos brojeći do četiri.

 Zadržite dah na četiri sekunde.

 Polako izdahnite kroz usta, opet brojeći do četiri.

Ova tehnika disanja pomaže da se smirite i vraća osećaj kontrole nad telom.

2. Fokusirajte se na sadašnji trenutak

Panični napadi često stvaraju osećaj gubitka kontrole i osećaj da ćete se onesvestiti ili „poludeti“. Kako biste prekinuli ovaj ciklus misli, probajte tehnike uzemljenja koje vas vraćaju u sadašnji trenutak:

  • Pogledajte pet predmeta u svojoj okolini i opišite ih.
  • Dodirnite nešto i fokusirajte se na njegovu teksturu.
  • Pokušajte da namirišete ili okusite nešto – na primer, popijte malo vode ili zagrizite komad voća.

Fokusiranje na fizički svet može vam pomoći da preusmerite pažnju sa napada i umirite anksioznost.

3. Podsetite sebe da je to panični napad i da ste bezbedni

Jedna od najvećih zabluda tokom paničnog napada je osećaj da ste u ozbiljnoj opasnosti. Ključno je podsetiti sebe da se ne radi o stvarnoj opasnosti, već o paničnom napadu koji će proći. Možete sebi ponavljati rečenice kao što su:

    „Ovo je samo panični napad, i proći će.“

    „Bezbedan/bezbedna sam i sve će biti u redu.“

    „Prošao sam/prošla sam ovo ranije, mogu i sada.“

Ove rečenice, iako jednostavne, mogu vam pomoći da povratite osećaj kontrole.

4. Koristite vizualizaciju

Vizualizacija umirujućih scena može biti vrlo korisna u trenutku paničnog napada. Zatvorite oči i zamislite mesto gde se osećate sigurno i opušteno, bilo da je to plaža, šuma ili vaš omiljeni kutak kod kuće. Usmerite pažnju na svaki detalj tog mesta – boje, zvukove, mirise. Ova mentalna slika može pomoći da se opustite i preusmerite fokus sa napada.

5. Pijte vodu

Dehidracija može pogoršati simptome anksioznosti i paničnih napada, zato je važno da pijete dovoljno vode. Sipanje hladne vode po licu takođe može pomoći da se smirite jer hladnoća utiče na vaš nervni sistem, smanjujući osećaj preplavljenosti.

Kako se leči panični napad

Lečenje paničnih napada obuhvata kombinaciju psihoterapije i medikamentozne terapije. Pored toga, određene promene u životnom stilu mogu biti ključne za prevenciju napada. Evo nekoliko glavnih metoda za lečenje paničnih napada:

1. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

KBT je jedan od najefikasnijih tretmana za panične napade i panični poremećaj. Ova vrsta terapije pomaže Vam da prepoznate i promenite negativne misli i obrasce ponašanja koji doprinose Vašoj anksioznosti. Cilj je da naučite kako da se suočite sa svojim strahovima na zdrav način i da smanjite preteranu reakciju na telesne senzacije koje izaziva panični napad.

Tokom KBT-a, terapeut vas može naučiti različitim tehnikama suočavanja, uključujući strategije za upravljanje anksioznošću, vežbe disanja i relaksacione tehnike.

2. Medikamentozna terapija

U nekim slučajevima, lekar može preporučiti lekove kako bi pomogao u smanjenju učestalosti i intenziteta paničnih napada. Najčešće vrste lekova za ovaj problem su:

 Antidepresivi – lekovi poput selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) ili inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina i norepinefrina (SNRI)

i

benzodiazepini – lekovi koji brzo smanjuju simptome anksioznosti, ali su namenjeni za kratkotrajnu upotrebu zbog rizika od zavisnosti.

Važno je napomenuti da lekovi nisu dugoročno rešenje, već se koriste kao deo celokupnog plana lečenja koji uključuje i terapiju i promene u načinu života.

3. Promene u načinu života

Neke promene u svakodnevnim navikama mogu značajno smanjiti rizik od paničnih napada:

  • Redovno vežbanje – Fizička aktivnost pomaže u smanjenju stresa i povećava nivo endorfina, prirodnih „hormona sreće“.
  • Zdrava ishrana – Uravnotežena ishrana koja uključuje mnogo voća, povrća i proteina može pomoći da se održava stabilan nivo energije i smanjuje anksioznost.
  • Ograničavanje kofeina i alkohola – Ove supstance mogu izazvati ili pogoršati anksioznost i napade panike, zato je važno smanjiti njihovu konzumaciju.
  • Tehnike relaksacije – Meditacija, joga i duboko disanje mogu vam pomoći da se nosite sa stresom na zdrav način.

Zbog intenzivnog osećaja straha koji osete, panični napad kod nekih ljudi izazove povlačenje u sebe i potpuno isključivanje iz svakodnevnih, uobičajenih aktivnosti. Zbog toga je ovaj poremećaj potrebno lečiti, jer može znatno da oslabi kvalitet života.

Panični napadi su iscrpljujući i zastrašujući, ali nisu smrtonosni niti nepobedivi. Razumevanje simptoma, primena tehnika prve pomoći i traženje profesionalne podrške ključni su koraci ka oporavku. Sa pravom kombinacijom terapije, podrške i promena u načinu života, mnogi ljudi uspevaju da značajno smanje učestalost i intenzitet napada, pa čak i da ih potpuno eliminišu.

Ako se suočavate sa paničnim napadima, znajte da niste sami i da postoji mnogo resursa koji Vam mogu pomoći na putu ka oporavku. Najbolji načini za savladavanje paničnih napada jesu različite vrste psihoterapije. Za lečenje paničnog napada najbolje su se pokazale kognitivno-bihevioralna terapija i EMDR terapija.  

U pojedinim slučajevima najdelotvorniju pomoć pruža kada se lekovi za panični napad kombinuju sa psihoterapijom.Nikada nije kasno da preduzmete korake ka smirenijem, srećnijem i zdravijem životu. Tu smo da Vam u tome pomognemo.

†

Podelite:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Pročitajte još...

Interesuje te rad na sebi i psihologija? 

Prijavite se na Lorijen Centar newsletter i preuzmite besplatno vaš elektronski vodič „Sve o psihoterapiji“